MAGAZIN KOJI SE ČITA, A NE PRELISTAVA
Tanja Trajković
Osnivač Trusted Advisor

Karijerna strategija u eri veštačke inteligencije – Kako ostati konkurentan

Veštačka inteligencija nije u potpunosti nova i nepoznata tema ali je dobila na značaju sa pojavom ChatGPT-ja i tendencijama o stvaranju generative veštačke inteligencije koja bi trebala biti unapredjena kognitivnim funkcijama u odnosu na trenutnu. Koliko je to tehnološki trend a koliko nova realnost  još uvek je preuranjeno izvoditi zaključke s obzirom na to da potencijal, njena upotrebna vrednost i dometi nisu podjednaki u globalnom kontekstu i kontekstu postojećih industrija (medicina u odnosu na softverski razvoj primera radi) a sama tehnologija nije položila test vremena i promena. Dodatno, nema ni ozbiljnih i temeljnih studija ili ima tek poneka koja potvrdjuje njenu svrsishodnost ponekad samo u teoriji a nije ni transparentno data metodologija prikupljanja, obrade podataka na osnovu kojih se daju zaključci, dalja predvidjanja i kretanja.

Ako se holistički sagleda iz više perspektiva tema veštačke inteligencije, ono što može da se konstatuje na osnovu dešavanja iz proteklog perioda je da su mnoge  organizacije iskoristile tehnologiju kao legitimno opravdanje za smanjenje troškova u vidu redukcije resursne snage a neke i zaista odredile novi strateški pravac i u skladu sa tim usmerile svoje budžete u istraživanje i razvoj novih softverskih proizvoda koji se baziraju na veštačkoj inteligenciji ili pak prepoznale da im tehnologija može pomoći u uštedi vremena, troškova, preciznosti i spremne su da angažovanjem eksternih konsultanata i savetnika ulože u implementaciju. Pitanje da li je sama tehnologija u službi dobra ili zla bi trebalo da uredi pravni okvir koji se očekuje tek 2026/2027, a zloupotrebe tehnologije su se već desile i to bez jasnog plana o ublažavanju rizika. Prema dosadašnjoj praksi, može se očekivati da će se pravni okvir usvojiti u prvoj iteraciji bez prilagodjavanja a da ne prepoznaje specifičnosti okruženja i tržišta. Državna strategija o upotrebi veštačke inteligencije ne daje odgovor na pitanje „kako” već samo konstatuje potencijal, ali plan i same egzekucije nema iako će neminovno kod nas sve doći sa zakašnjenjem ili neće ni doći jer mnoga rešenja će biti nepriuštiva za naše pojimove i uslove.

Kada se fokus prebaci sa nivoa industrijskih dešavanja na nivo pojedinca, nameće se pitanje šta to znači za trenutnu radnu snagu na tržištu rada i kako se spremiti?

Pre svega treba istaći da su postojanje ove tehnologije omogućili ljudi, odnosno njihovo znanje i uvidi, a samo usvajanje i korišćenje iste zavisi opet od njih samih. Neke se ljudske navike i priroda neće iskoreniti bez obzira na napredak tehnologije i u suprotnosti su sa logikom iste. Dodatno, prema Svetskom Ekonomskom Forumu, veštačka inteligencija će da zameni 85 miliona poslova a stvoriti 97. Neminovno će  izvršioci, lideri, operativci, menadžeri tih poslova  biti pred zadatkom dokvalifikacije i prekvalifikacije za nova zanimanja dok će neki ipak biti primorani da se od nule ponovo pronadju i grade.

Pitanje karijerne strategije i konkurentnosti ne može biti univerzalnog oblika već zavisi od pojedinca, pozicije, veština, industrije, stepena usvojenosti i razvijenosti tehnologije. Ipak, ono što će biti zajednički parametri u pravljenju iste su: promena, dinamika odnosa, pisani i nepisani zakoni funkcionisanja u poznatim i nepoznatim okvirima. Valjalo bi da svako, ako već nije,  postane svoj strateg za karijeru i razmišlja u perspektivi od tri ili pet godina s obzirom na promene koje se dešavaju i kojom brzinom.

Kako odredjena znanja budu gubila na značaju kroz vreme zbog automatizacije repetativnih zadataka i procesa, inovacija koje su omogućile da to isto znanje bude dostupno svima i da svi naizgled znaju isto u teoriji bez obzira na iskustvo, to će za posledicu imati da će radna snaga biti izazvana da podigne ličnu lestvicu vrednosti, ostvaruje veće i bolje rezultate koji zahtevaju originalne uvide, izlazak iz zone komfora i iskustvo. Svako bi trebalo da istraži mogućnost upotrebe tehnologije, šta može u svojoj branši da unapredi,  krene sa upoznavanjem i vidi gde su mu snage, slabosti, interesovanja samostalno ili uz stručnu pomoć menadžera ljudskih resursa, karijernih savetnika, linijskih menadžera, trenera veština.

Kao i sve, to će biti dobro i manje dobro za trenutnu radnu snagu. Ono za šta su ranije trebale godine, postaje dostupno i lako se savadava u kraćem periodu pa samim tim broj godina iskustva gubi na značaju i isti posao može podjednako dobro da obavlja neko sa manje godina iskustva i znanja.

Samim tim će radna snaga morati da pomiri svoje aspiracije sa mogućnostima i potrebama i razmišlja u smeru šta dodatno da ponudi tržištu odnosno poslodavcu i klijentima kako bi ostala konkurentna i izdvojila se od drugih s obzirom na to da su trzišne promene spoljašnje i unutrašnje osnažile biznise i kreatore poslova.

Čini se da će ta promena najviše afektirati generacije Z i Alpha koje ispoljavaju karakteristike poput odvažnosti da se napusti posao, zahtevnosti u pogledu uslova i moraće da se prilagode i revidiraju svoja očekivanja budući da će za nekoliko godina  ako ne već i sada veštačka inteligencija moći da zameni poslove početnika te će njima biti teže i moraće dodatni napor da ulože da dobiju prvu šansu. Drugim rečima, moraće da smisli kako da preskoči dva stepenika i šta da ponudi poslodavcu a što veštačka inteligencija već (ne)može da radi?  Ovo je nešto na šta neće mnogi pristati i okrenuće se ka brzoj zaradi i alternativnim načinima, trendovima koji nisu zanimanja već samo to zamenljivi trendovi i  prolazne potrebe tržišta pa je nejasno kakvo radno društvo i potencijal stvara i čemu se industrije na duže staze mogu nadati kada je u pitanju upošljavanje ove radne snage.

Osnivač ChatGPT-ja kaže da uskoro možemo da očekujemo preduzetnike koji samostalno zaradjuju i do 10 miliona zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, što će govoreći iz lokalne perspektive značiti da će se uz druge odlučujuće faktore broj preduzetnika i osnivača povećati što potencijalno može imati za posledicu povećanje inovacija i razvitak industrija i ekonomije. To je ujedno i neophodno da bi se desila promena percepcije naše zemlje kao centra jeftine radne snage i smestilo bi nas u grupu zemalja kompetentih da vode i diktiraju promenu na globalnoj raznini. Uz to, za očekivati je da će se i broj preduzetnika koji sebi obezbedjuju zadovoljavajuću zaradu bez većih ambicija ili kapaciteta da skaliraju i dalje razvijaju biznise inspirisani osećajem slobode, autonomije i početnog uspeha povećati.

 

 

 

Pročitaj oktobarsko/novembarsko izdanje 2024.
Prijavi se na naš Newsletter
Ne propustiti priliku da budete deo naše zajednice i pratite analize u domenu liderstva, menadžmenta, poslovnih trendova, održivosti i biznis intelidžensa.
Prijavi se na naš Newsletter
Ne propustiti priliku da budete deo naše zajednice i pratite analize u domenu liderstva, menadžmenta, poslovnih trendova, održivosti i biznis intelidžensa.
Prijavi se na naš Newsletter
Ne propustiti priliku da budete deo naše zajednice i pratite analize u domenu liderstva, menadžmenta, poslovnih trendova, održivosti i biznis intelidžensa.

Unesite pojam za pretragu