Milena Milićević, konsultantkinja za digitalnu transformaciju; Tijana Katić, analitičarka za poslovne informacije, autorka

Poslovi budućnosti bez granica: Kako međunarodni projekat unapređuje tržište rada za mlade

U ovom broju Business Intelligence Review razgovarali smo sa Milenom Milićević i Tijanom Katić, damama koje pokreću pozitivne promene u digitalnoj ekonomiji. Milena razvija karijeru menadžment konsultantkinje za digitalnu transformaciju, a Tijana analitičarke za poslovne informacije u firmama sa regionalnim i međunarodnim fokusom.

Pored toga, deo vremena posvećuju i podršci lokalnoj zajednici, pre svega mladima i studentima kroz aktivnosti u udruženju INAT centar. Zahvaljujući Erasmus+ projektu koji je odobrila Tempus fondacija u Srbiji, INAT centar od jeseni 2023. godine pa do jeseni 2025. godine sprovodi projekat ,,Mapa puta za poslove budućnosti’’.

Uz INAT centar na projektu su angažovane i partnerske organizacije Agora Aveiro i HUKI (Hrvatski ured za kreativnost i inovacije). Kao rezultat projekta ovaj međunarodni i agilni tim sproveo je više aktivnosti koje pružaju znanje i nove resurse u poslovima budućnosti kako mladima, tako i ljudima u karijernim tranzicijama, ali i mentorima i menadžerima za ljudske resurse.

Tijana i Milena nam pojašnjavaju kako je bilo sarađivati na zanimljivim temama za digitalne poslove koje osnažuju mlade i lokalne zajednice? Koliko je bilo izazovno obuhvatiti u jednom projektu perspektive projektnih menadžera i podneblja Hrvatske, Portugala i Srbije.

Milena: ,,Kruna ovog projekta koji je trajao preko 20 meseci jeste Priručnik posvećen poslovima budućnosti na engleskom jeziku. On jeste svojevrsna knjiga u digitalnom formatu na 90 strana i u 9 poglavlja na kojoj je radio tim omladinskih radnika i projektnih menadžera iz više zemalja. Nakon internih sastanaka za jačanje saradnje onlajn i u Portugalu, nakon studijske posete Beogradu, dubinskih intervjua sa 18 organizacija koje se bave potrebama mladih za zapošljavanjem i mladih sa smanjenim mogućnostima, naš tim se ,,povukao’’. Radili smo iz svojih prostorija i više meseci usklađivali beleške, pisali, stvarali i konačno lekturisali tekst. Osetili smo izuzetan ponos kada je priručnik ugledao svetlost dana u aprilu 2025. godine. U maju 2025. godine smo sa dvadesetak omladinskih radnika testirali kako im ove metode koriste tokom treninga u Zagrebu.’’

Tijana: ,,U našem priručniku ,,Roadmap for the Jobs of the future” čitavo jedno poglavlje posvećeno je razvoju digitalnih veština koje mladima mogu biti korisne prilikom traženja posla.

Poseban akcenat stavljen je na korišćenje veštačke inteligencije koja zauzima sve više prostora u svakodnevnom radu u različitim industrijama kao i pojam digitalne transformacije. Naveli smo 15 scenarija u kojima čitaoci mogu koristiti veštačku inteligenciju u svakodnevnim operativnim poslovima dok povećavaju produktivnost, ali i u traženju posla, građenju portfolija i sl. Takođe smo pisali i o veštinama koje su u EU proglašene ključnim, kao i o digitalnoj pismenosti i saradnji sa različitim stejkholderima na projektima za zapošljavanje.’’

Naše sagovornice se slažu: ,,AI omogućava da se repetitivni poslovi svedu na minimum, a od izuzetnog značaja je sposobnost pravilnog kreiranja upita (prompta) kako bi se došlo do što preciznijeg rešenja.

Veštačka inteligencija jeste koristan alat za kreiranje prezentacija i efikasno objedinjavanje velike količine podataka kako bi se istakli oni najvažniji u skladu sa zahtevanom temom.’’

Tijana dodaje: ,,U poslovima za koje je važna analitika, korišćenje AI omogućava da se podaci bolje interpretiraju i da se sprovede predikcija koja će, kratkoročno, omogućiti da se bolje razumeju izvesni trendovi u industrijama, sprovedu sektorske analize i slično.

Ipak ono što ostaje važno jeste to da je pojedinac i dalje taj koji treba da postavi kriterijume i razume kakva su mu rešenja potrebna, te stoga i da bude u poziciji da na pravilan način artikuliše problem koji teži da reši, a zatim kroz dodatna pitanja podstakne model veštačke inteligencije da se dođe do preciznijeg rešenja.’’

Milena se osvrnula na nedavno održanu promociju rezultata projekta: ,,Važno da se aktivnosti dešavaju i uživo uz susret zajednice kreativaca, IT-evaca i preduzetnika. Iako, kad pominjemo digitalnu ekonomiju i poslove budućnosti često zamišljamo da je taj rad onlajn bez mnogo dodira sa lokalnim prilikama.

Teme digitalnih poslova dotakli smo se i u okviru događaja na kome smo predstavili priručnik u Evropskoj kući, 5. juna. Tada je istaknuto da se u različitim regionima i čak kontinentima pristupa drugačije preduzetništvu i kreiranju novih poslova, kao i da se veštačka inteligencija dosta reguliše u Evropi. Panelisti su se osvrnuli i na to koliko nam veštačka inteligencija može olakšati generisanje određenih ideja.

Pomenuli smo i pretpostavke koje je INAT centar uz partnere imao na početku projekta, vezano za poslove u digitalnoj ekonomiji. Ali su uvidi koji nastaju procenom ljudi, istraživanjem potreba, dubinski intervjui i iskustvo u direktnom radu sa mladima (treninzi i radionice) i dalje neprocenjivi.“

Tijana je dodala isto zanimljiv podatak: ,,U istraživanju CEDEFOP (2024) se ističe da će 6 od 10 zaposlenih u Evropi sagledati određene promene koje će nastupiti usled korišćenja veštačke inteligencije u svojim poslovima.

Time dolazimo i do činjenice da digitalna pismenost u današnjem poslovnom okruženju ne podrazumeva samo bazičan model upotrebe tehnologije.

Dakle, digitalna pismenost se ogleda u sposobnosto timova i pojedinaca da kritički pristupe korišćenju digitalnih platformi; analiziraju informacije koje pronalaze ne internetu i obezbeđuju etički pristup dobijenim informacijama.’’

Naše sagovornice su primetile i da cybersecurty postaje važan koncept kao i razumevanje različitih phishing napada koji su mogući sa ciljem da se zaposleni edukuju o tome kako mogu da prepoznaju opasnosti i odreaguju pravovremeno ne bi li zaštitili svoje poslovne podatke.

Za kraj, Milena je zaključila: ,,neke od digitalnih kompetencija koje su važne u današnjem poslovnom okruženju:

  • sposobnost rešavanja problema
  • digitalna pismenost (razumevanje informacija i podataka)
  • bezbednost
  • digitalno kreiranje sadržaja
  • komunikacija i međusektorska saradnja’’

U priručniku koji je kreirao međunarodni projektni tim dostupna je i lista preporuka različitih kurseva/treninga.

Svi ovi resursi mogu da pomognu u unapređenju digitalne pismenosti i drugih veština za poslove u dobu veštačke inteligencije. Mladi mogu da ih koriste kako bi se što bolje pripremili za poslove za koje apliciraju, ali i svi ostali koji žele da osveže svoja znanja u 2025. godini na stalno promenljivom tržištu.

Besplatan priručnik možete preuzeti na stranici projekta INAT centra i proslediti drugim zainteresovanima za poslove budućnosti, korišćenje veštačke inteligencije i saradnju među različitim generacijama. Preuzmite priručnik OVDE

Za saradnju u vašoj kompaniji, organizaciji ili timu, možete nam se obratiti preko Linkedin-a.

 

 

Pročitaj decembarsko/januarsko izdanje 2024/2025
Prijavi se na naš Newsletter
Ne propustiti priliku da budete deo naše zajednice i pratite analize u domenu liderstva, menadžmenta, poslovnih trendova, održivosti i biznis intelidžensa.
Prijavi se na naš Newsletter
Ne propustiti priliku da budete deo naše zajednice i pratite analize u domenu liderstva, menadžmenta, poslovnih trendova, održivosti i biznis intelidžensa.
Prijavi se na naš Newsletter
Ne propustiti priliku da budete deo naše zajednice i pratite analize u domenu liderstva, menadžmenta, poslovnih trendova, održivosti i biznis intelidžensa.

Unesite pojam za pretragu