

Nestlé srpska fabrika – evropski ponos
Početkom ove godine Nestlé je otvorio novi proizvodni pogon u Surčinu. Možete li nam reći nešto više o tome?
U pitanju je investicija od 80 miliona švajcarskih franaka, a u novom pogonu već se uveliko proizvodibportfolio proizvoda na biljnoj bazi. Novi brend na tržištu, Nestlé Garden Gourmet, čine vegetarijanski burgeri, ćuftice i medaljoni, a iz Srbije stiže i u brojne evropske zemlje, čime je značajno povećan izvoz. Nestlé Zona Evrope prepoznala je upravo Srbiju kao najbolju za ovu stratešku investiciju, što govori o našim rezultatima i kvalitetnom kadru.
Nestlé proizvodnja u Surčinu poznata je kao jedna od najodrživijih u Srbiji, pa tako od 2019. godine ima status Zero waste to landfil pogona, što znači da ne odlaže ni gram otpada na komunalne deponije, već se on reciklira ili koristi za druge namene, kao što su proizvodnja eko-izolacionih panela, biogoriva ili različitih vrsta đubriva. Osim toga, fabrika koristi obnovljivu struju iz hidroelektrana, a svu otpadnu vodu tretira na licu mesta u sopstvenom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda. Na taj način dnevno prečisti oko 65.000 litara vode i vraća je čistu srpskoj prirodi.
Zanimljiva vest je da je poznati košarkaš Bogdan Bogdanović otvorio jednu od novih proizvodnih linija u Nestlé fabrici. O čemu se radi?
Thomy majonez, koji se proizvodi od 2013. godine u Surčinu, deo je Nestlé asortimana više od pola veka. Upravo je ambasador Thomy brenda, kapiten naše košarkaške reprezentacije, svečano pustio u rad novu i potpuno automatizovanu liniju za punjenje „dojpak“ kesica, pakovanje kutija i paletizaciju. Ova linija radiće sa folijom namenjenom za reciklažu, a proizvodni kapacitet je više nego udvostručen, jer će izbacivati čak 100 kesica u minuti, umesto dosadašnjih 40.
Tema regenerativne poljoprivrede je sve aktuelnija u javnosti. Na koji način se ona našla i u vašem poslovanju?
Krajem 2021. godine, Nestlé je započeo saradnju sa poljoprivrednim povrća za Začin C, kako bi ih podržao u prelasku na regenerativne prakse poljoprivrede. Godinu dana kasnije, program je proširen i na proizvođače suncokreta, koji se koristi u proizvodnji Thomy majoneza. U uzgoju suncokreta primenjuje se specifična tehnika strip-till obrade, zahvaljujući kojoj se smanjuje negativan uticaj na zemljište. Ubrzo su regenerativne prakse obrade zemljišta počeli da primenjuju i domaći proizvođači soje, koju koristimo za proizvodnju obroka iz asortimana Garden Gourmet. U projekat regenerativne poljoprivrede uloženo je oko 1,8 miliona švajcarskih franaka, a nove tehnike dugoročno utiču na održivu obradu zemlje.
Za program regenerativne poljoprivrede Nestlé je dobio nagradu „Najbolji u agrobiznisu“ na 91. Međunarodnom sajmu poljoprivrede, u potkategoriji „Najbolji u sprovođenju strategije zaštite životne sredine i ekologije“, kao i priznanje „ESG lideri“ kompanije PwC, za doprinos obnovi biodiverziteta i očuvanju plodnosti zemljišta.
Kada kažete prakse regenerativne poljoprivrede, na šta se to odnosi?
Za razliku od konvencionalnih poljoprivrednih metoda koje iscrpljuju zemljište, regenerativna poljoprivreda fokusira se na revitalizaciju tla. Korišćenjem kombinacije tradicionalnih tehnika kao što je plodored, minimalna obrada i pošumljavanje, uz nove tehnologije poput dronova, omogućava se obnavljanje biodiverziteta, povećanje organske materije u tlu i poboljšanje sposobnosti zemljišta za skladištenje ugljen-dioksida iz atmosfere. Upravo to igra ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena, jer zdravo tlo može značajno doprineti smanjenju emisije ugljen-dioksida. Takođe, primena principa regenerativne poljoprivrede pomaže u očuvanju vode, sprečavanju erozije zemljišta i smanjenju potrošnje goriva i đubriva.
Zemljište bogato ugljenikom ima veći biodiverzitet i biološku aktivnost, pa je samim tim i plodnije. Takođe, tlo koje sadrži više organske materije bolje zadržava i vodu, što doprinosi tome da biljke adekvatnije podnose sušu, a takođe je i izuzetno značajno kada u vidu imamo klimatske promene. Zahvaljujući minimalnoj obradi, prirodna struktura zemljišta ostaje očuvana i podstiču se prirodni
procesi za povećanje organske materije kao najvažnijeg faktora plodnosti.
Nestlé je poznat po ambicioznim ciljevima kada je u pitanju održivost. Gde se sada nalazite na tom putu?
Naš krovni cilj je poznata „apsolutna nula“, odnosno dostizanje nulte neto emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine. To podrazumeva niz transformacija u celokupnom lancu nabavke – od pomenutih poljoprivrednih praksi, preko prerade sirovina, logistike, a kasnije pakovanja – sve uzimamo u obzir i radimo na promenama. Za sada oko 80% portfolija Nestlé proizvoda ima reciklabilnu ambalažu, a kada je sastav proizvoda u pitanju, plan je da do kraja sledeće godine 20% ključnih sastojaka potiče upravo iz regenerativnih izvora, a do 2030. taj procenat će iznositi čak 50.
Ne možemo da ne pomenemo da ste jedan od najvećih donatora hrane. Na koji način sprovodite donacije?
Znamo koliko naših građana živi na ivici siromaštva i zbog toga misiju da im pomognemo shvatamo vrlo ozbiljno. U poslednjih pet godina ugroženim grupama donirali smo Nestlé proizvode u vrednosti većoj od 145 miliona dinara, što je više od 100 tona hrane. Donacije sprovodimo preko banaka hrane Beograda, Vojvodine, Niša i Federacije banaka hrane Srbije. Ovaj proces podrazumeva pravilno upravljanje viškovima hrane, odnosno praćenje rokova trajanja, potreba partnerskih organizacija civilnog društva, planiranje logistike. Dobročinstvo ne treba da služi za samohvalu, ali je važno da u okviru industrije govorimo o tome i da se međusobno motivišemo na još veće donacije i pomoć onima kojima je to najpotrebnije.