
Kurs dinara tokom 2025. godine
Prethodna godina bila je izuzetno dinamična, kako na svetskoj, tako i na domaćoj političkoj sceni. Geopolitičke tenzije i dalje su izražene ‒ sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku i ove godine oblikuju tokove na međunarodnim tržištima, dok globalna ekonomija istovremeno prolazi kroz period monetarnog prilagođavanja. Fiskalne i političke odluke vodećih svetskih ekonomija, među kojima su i odluke Federalnih rezervi i Evropske centralne banke, značajno utiču na tokove kapitala i vrednosti valuta, te samim tim imaju indirektan, ali važan uticaj i na Srbiju.
U ovakvom okruženju, kurs dinara prema evru i tokom 2025. godine ostao je stabilan, što je nastavak trenda prisutnog prethodnih godina. Prema podacima Narodne banke Srbije, dinar je u dosadašnjem toku godine zadržao kretanje u izrazito uskom rasponu, krećući se najčešće između 117,10 i 117,25 dinara za evro. Tokom marta je srednji kurs iznosio oko 117,21 dinara, što je vrednost u skladu sa prosečnim nivoom iz prvog kvartala, dok je u letnjim mesecima beležen blagi trend jačanja, sa vrednostima bližim nivou od 117,17 dinara. Na kraju oktobra, srednji kurs se kretao oko 117,23 dinara za evro, što potvrđuje da ni nakon turbulentnih globalnih događaja nije došlo do značajnijih pomeranja.
Stabilnost dinara u velikoj meri može se pripisati monetarnoj politici NBS. Centralna banka je tokom godine aktivno učestvovala na međubankarskom deviznom tržištu, sprečavajući povećanu volatilnost i održavajući ravnotežu ponude i potražnje za devizama. Devizne rezerve su, prema podacima NBS, ostale na stabilnom nivou, što je omogućilo nesmetano sprovođenje politike stabilnog kursa, a blagovremene intervencije doprinele su da dinar ne beleži nagla slabljenja usled kratkoročnih šokova. U pojedinim periodima godine dinar je nominalno apresirao u odnosu na evro, što ukazuje na snažan priliv deviza i disciplinovanu upravljačku politiku NBS.
Što se inflacije tiče, ona se tokom 2025. godine nalazi u silaznom trendu i u skladu je sa projekcijama centralne banke. Iako je na početku godine postojala opasnost od ponovnog jačanja inflatornih pritisaka usled rasta cena energenata i geopolitičkih neizvesnosti, domaće tržište je na to reagovalo stabilno. Inflacija se zadržala u kontrolisanom rasponu, ali i dalje predstavlja faktor koji zahteva dodatnu pažnju, posebno imajući u vidu visoku osetljivost uvoznih cena na globalne promene.
Globalna geopolitička nestabilnost, kao i promenljiva kretanja cena na svetskim tržištima, mogu predstavljati pritisak u narednom periodu. Dodatno, trendovi u politici kamatnih stopa vodećih centralnih banaka biće jedan od ključnih faktora koji može oblikovati tokove kapitala i uticati na devizno tržište Srbije.
Iako se na osnovu dosadašnjih podataka i dalje mogao očekivati stabilan kurs u završnici godine, očuvanje takvog trenda zahtevaće nastavak pažljivog monitoringa i pravovremene reakcije monetarnih vlasti. Upravo zbog toga, 2025. godina može se oceniti kao period relativne stabilnosti kursa, ali istovremeno ostaje izazovna po pitanju inflacije i spoljnog okruženja, što će i dalje predstavljati najvažnije faktore rizika za građane i privredu Srbije u periodu koji predstoji.
Takođe bih naglasio da ovakva monetarna politika, iako obezbeđuje stabilnost kursa, može dovesti do neželjenih posledica, pre svega prema izvoznicima, kao i da nedostatak bilo kakvih značajnijih promena može izazvati prisustvo doze letargije kod ljudi povodom istih, što onda dovodi do mogućnosti da ljudi i kompanije ne budu dovoljno spremni na promene ukoliko i kada do njih dođe. Efikasnija politika u ovom slučaju bi bilo dozvoljavanje manjih fluktuacija, kako bi se obezbedila adekvatna mogućnost za uživanje pozitivnih benefita koje one donose.
Nosioci makroekonomske politike ne smeju da zanemaruju uravnoteženost svih makroekonomskih varijabli, mora se osluškivati međunarodno tržište kapitala i adekvatno reagovati na sve promene.
Izvori